Site Overlay

KAKO POSTATI DOBAR GOVORNIK PDF

Pomogla mi je da shvatim da je u životu svrsishodnije znati ćutati nego biti dobar govornik. Jednostavno, pričala je koliko joj je bilo potrebno da ostvari cilj!. Verbalna komunikacija Dobar stil podrazumijeva poštovanje normi .. Verbalna komunikacija Kako postati dobar govornik Pjesnik se mora. Zaključivši kako nisam neki jadnik, kaže: Dobar si. . Hoću reći ona je bila u samostanu pripremala se da postane časna sestra, čovječe! . Zašto zvučim kao istaknuti govornik na konvenciji stručnjaka za samopomoć?.

Author: Samulkis Malabei
Country: South Africa
Language: English (Spanish)
Genre: Life
Published (Last): 26 February 2004
Pages: 353
PDF File Size: 13.92 Mb
ePub File Size: 16.31 Mb
ISBN: 238-5-34139-223-4
Downloads: 27177
Price: Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader: Vujind

Home Documents Verbalna komunikacija dr. Post on Jan views. Za svako komuniciranje potrebne su osobe, ivi ljudi koji egzistiraju kao socijalna bia. To je javnost koju zovemo komunikanti. Mila Nadrljanski anje 1Za svako komuniciranje potrebne su osobe, ivi ljudi koji egzistiraju kao socijalna bia. Meutim, osobe ne mogu egzistirati nezavisno jedna od druge, neophodne je da komuniciraju, da jedan govori i drugi slua a onda drugi da govori a govornio da slua.

Naalost, u ljudskoj prirodi je da govori ali kada je u pitanju sluanje obino se pada na ispitu. Nerijetko ovjek trai prijatelja koji zna i ima strpljenja da glvornik saslua. Na kraju krajeva, mnoge nevolje bi bile otklonjene samo kada bi sluali onoga ko nam neto govornok a ne, dok osoba govori, razmiljamo o slijedeem pitanju ili o nedostacima koji dolaze van konteksta razgovora.

Ukoliko imamo osobe koje bi htjele da komuniciraju slijedea bitna pretpostavka je sredstvo ili medij Proces protoka informacijaVerbalna komunikacijaGovor kamo dar Bogova! KvintilijanPoetci znanosti o jeziku i govoru datira od procvata filozofije i knjievnosti u antikoj Grkoj i starom Rimu.

Verbalna komunikacija Moderna lingvistika smatra kako je jezik posrednik izmeu misli i zvuka. Taj tok moemo prikazati. Verbalna komunikacijaKada govorimo o retorici, govori predstavljaju izrazitu odgovornost.

Vjetina govornitva prouava se na tri nivoaTeorijskiPraktiniempirijskiVerbalna komunikacijaTeoretski pristup podrazumijeva stjecanje obrazovanja u struci, ali i irenje znanja u drugim podrujima, prikupljanje materijala, baze podataka i druge literature. Ggovornik je kreativan odnos u prenoenju poruke.

Potrebno je obratiti panju naSpoznajni kognitivni dio ovog procesa. Fokusiranje teme, argumentirano i kompetentno izlaganje, dinamika konverzacijeIzgradnja osobnog gpvornik, stjecanje govorne kultureUsklaivanje govora s znacima neverbalne komunikacije koji prate sloeni proces fonacije, govora i komunikacije.

Verbalna komunikacijaIzbor govornih znakova, razlikuje se u odnosu na oblast u javnosti. U ovisnosti o drutvenim odnosima i jezini sustav se mijenja. Verbalna komunikacijaKarakteristike stila u izraavanjuSposobnost dobrog govorenja je prirodni dar, pored toga neophodno je i unaprjeivanje kulture izraavanja te izgradnja osobnog stila.

Zato govornik mora imati jasnu koncepciju sadraja i nain prezentiranja u javnosti. Jezik je osnovno svojstvo sporazumjevanja. Predstavlja bogatstvo i vrlinu isto tako i manu modernog drutva. Sve manje je vano razumjeti se, sve vea je otuenost u komunikaciji. Verbalna komunikacijaIz govornog procesa stoji kompletna linost. Osnovne karakteristike stila suJasnostKonciznostTonostDinamika u izlaganjuSkladnostUpotreba i izbor rijei sainjavaju osobni stil.

Greka u obraanju javnosti je previe strune terminologije koja nije dostupna iroj masi. Potrebna je jednostavnost i jasnoa stila.

  INSULINA LANTUS SOLOSTAR BULA PDF

Verbalna komunikacija Mila Nadrljanski – [PPT Powerpoint]

To je signal javnosti da je govornik spreman za komunikaciju, siguran, kompetentan, superioran i nadmoan. Verbalna komunikacijaTreba izbjegavati strane rijei i izraze.

Kreativnost se vidi u organizaciji i rasporedu materijala, izboru znakova. Na izbor terminologije utjeeIzbor adekvatnih pojmovaPrecizno i izraajno izlaganjeUpotreba sinonimaIzbor termina u odnosu na socioloku sredinuZastupljenost dane temeObrazovni nivo korisnika. Na izbor termina utjee i moda.

Kako postati dobar govornik

Kompletan imi mora biti dobro osmiljen, sveden u prirodnost i jednostavnost. Verbalna komunikacija obino podrazumijevagovor i pisanje. Medij verbalne komunikacije jejezik. Izmjenjivanje poruka govorom, odnosno rijeimaRazgovor je osnovni oblik verbalne komunikacije.

Kako postati dobar govornik

Temelji se na dvije komunikacijske vjetine: Izbor rijei koje koristimo ovisi o situaciji u kojojse nalazimo: Pogrean izbor rijei moe izazvati probleme urazumijevanju! Rijei mogu izazvati razliite emocije! Nali smo se usred oluje. Bolje zaveetite svoje sigurnosne pojaseve, bit e manje opasno! Nali smo se u zoni zranih turbulencija. Molimo vas veitete svoje pojaseve, bit e vam ugodnije! Komunikacija sa putnicima u z. Samootkrivanje moe biti poeljno ili nepoeljnoOdnos ili to mislim o tebi i kakostojimo jedan prema drugom Prema nainu obraanja, daje se do znanja to se misli o sugovorniku.

Ovisno o tome on e se osjeati vano, omalovaeno, neozbiljno, Poziv ili to elim od tebe Informacija kroz poruku kojom se eli utjecati na sugovornika. Da neto napravi ili izbjegava, da neke osjeaje potencira ili izbjegava Komunikacij s putnicima u z.

Komunikacija s putnicima u z. Vozim ja, ili vozi ti? Treba ti moja pomo. Svaki pojedinac prima poruku na svoj osebujan nain, uvjetovan vlastitim stanjem u tome trenutku.

Naime, u ovisnosti da li je: Odnosno, odgovarajue svom duevnom stanju, osobnom iskustvu, predrasudama i predodbama, tumait e jednu vijest Boe moj, ako ti ne odgovara moe ii negdje drugdje jesti! Ne znam to je to. Tu ima neto zeleno. Ti bi to mogla znati. Reci mi to je. Poslana poruka Ne svia mi se. Sljedei put ne stavljaj ovo zeleno. Tri su razliita procesa od kojih se sastoji reakcija primatelja: Neto uoitiNeto interpretiratiNeto osjetitiUoiti – Neto vidjeti npr.

Interpretirati – Uoenom dati znaenje npr. To tumaenje moe biti pravilno ili sasvim pogreno. Nije niti mogue, a niti poeljno sprijeiti interpretaciju, budui da tek time otvaramo mogunost da shvatimo ono to je bitno. Moramo samo biti svjesni da se radi o jednoj interpretaciji koja moe, ali i ne mora biti tona.

Osjetiti – Na uoeno i interpretirano reagirati osjeajno, pri emu osobno duevno stanje odluuje o tome kakav e se osjeaj probuditi. Taj osjeaj ne podlijee ocjeni pravilno ili nepravilno nego predstavlja injenino stanje. Dragi, mislila sam kako bi mogli danas poslijepodne ii u shoping.

Njezin odgovor je mjeavina uoavanja, interpretacije i vlastitih osjeaja. Uoavanje namrteno elo Interpretacija ne odobrava moj plan Osjeaj ljutnja, razoaranost Odgovor: Ma sta pravis opet takvu facu!

Vano je te unutarnje procese svrstati, da bi primatelj postao svjestan da su njegove reakcije uvijek njegove reakcije, tj. Rijei mogu izazvati neugodne reakcije!

  4518 IC DATASHEET PDF

Mogue su 4 razliite strategije: Reflektiranje”Ljuti se na mene zato to misli da nisam uinila ono to sioekivao da u uiniti. Ponekad sam stvarno neopisivo neuredna. Trebala bih malo vremena da u mirurazmislim o tomUpute za bolju komunikacijuPrije komunikacije postavite sebi sljedea pitanja1.

Poznavajui primatelja poruke, kojim rijeima je poruku najbolje izraziti i kojim kanalima ju prenijeti? Jesam li ja prava osoba za prenoenje ove poruke ili bi netko drugi to bolje uinio?

Postoji li vjerojatnost da e osoba pruiti otpor poruci i to mogu uiniti? Pojasniti nedosljednosti u upotrebi rijei pojasniti to mislimo ako upotrebljavamo rije ili frazu na neuobiajen nain definirati to mislimo ako upotrebljavamo rije koja ima vie znaenja imati na umu da svaka rije ima denotativno i konotativno znaenjePrimjeri razliitog shvaanja rijei: Neka poruka bude jednostavna i izravna upotrebljavati specifine rijei i fraze i biti konkretan izbjegavati dvosmislene, nejasne, vrlo apstraktne i sloene rijei ne optereivati sluatelja nepotrebnim i nevanim informacijama idigresijama pruiti kljune informacije, izbjegavati detalje i suvine rijeiPrimjer pretjerane apstrakcije: Vjebati opisivanje opisivati vidljivo ponaanje ili svojstva predmeta bez evaluacije evaluativne rijei zbunjuju sluatelja i ne pojanjavaju misao koju elimo izraziti izjave temeljene na pretpostavkama i zakljucima zbunjuju sluatelja5.

Pojasniti svoje ideje definicijama, primjerima, usporedbama i kontrastima svrstati stvar o kojoj govorimo u kategoriju predmeta koji susluatelju ve poznati upotrebljavati stvarne ili hipotetske primjere prije ili nakon pojma upotrebljavati poznate pojmove kako bi istaknuli slinosti i razlike snepoznatim pojmovimaPrimjeri predlaganja rjeenja: Upotrebljavati ponavljanja i parafraziranje ponavljanje je ponavljanje poruke istim rijeima parafraziranje je ponavljanje poruke drugim rijeimaPrimjer: Specijalizacija unutarstudijskih programa izvodi se tijekom tree godine studija izboromjednog od ponuenih modula predmeta.

Svaki se modul sastoji od 3obvezna predmeta i 3 izborna predmeta.

Studenti kao izbornipredmet mogu upisati bilo koji predmet s popisa izbornih predmeta,ali i bilo koji predmet obvezan za drugi modul ili studijski program. Posloiti svoje ideje i poruke sadraj jasan semantiki sadraj poruke poiljatelj poruka odraava misao poiljatelja primatelj poruka je prilagoena primatelju kontekst poruka implicira mjesto, vrijeme, osobu I poruku. Upotrebljavati organizacijska pomagala u razgovoru ponuditi objanjenje kod uvoenja nove teme organizirati misli u razumljiv obrazac ne upotrebljavati pretjerano dosjeanja ne ukljuivati nasumine i nepovezane misli grupirati sline ideje u prepoznatljive kategorije ne razdvajati povezane misli upotrebljavati prijelaze ili poveznice razliitih ideja upotrebljavati nabrajanja i uvodne fraze upotrebljavati paralele saimati duge poruke9.

Ispravno koristiti jezik nemojte namjerno iskrivljavati rijei izbjegavati kratice i akronime ne upotrebljavati lana zapoinjanja izbjegavati egocentrizam kojim zanemarujemo sluateljaIzbjegavaj preesta oklijevanja i potapaliceNe uri! Ne govori bez pripreme, ali govori tako kao da tajas smilja!

Naini kako treba pisati: